Smrtnost od covid -19 znatno se smanjila dolaskom toplijih dana, pokazala je studija međunarodne grupe naučnika sačinjena u osam evropskih i 15 kineskih bolnica.
Hrvatski mikrobiolog profesor Gordan Lauc, jedan od članova te grupe koja je okupila 51 naučnika, kaže da je riječ o velikoj studiji koja pokazuje sezonski učinak virusa SARS-CoV-2 u koju je uključeno 6.914 pacijenata hospitalizovanih zbog korona virusa i 37.187 osoba koje su samostalno prijavljivale simptome korone u Velikoj Britaniji.
“Praćen je individualni tok bolesti 6.914 hospitalizovanih pacijenata. U svim bolnicama je uočeno da se smrtnost znatno smanjila. Za to postoji više mogućih objašnjenja, ali istraživanje upućuje da je najvjerovatnije objašnjenje promjena temperature, tj. dolazak proljeća”, kaže Lauc i naglašava da se virus nije promijenio, već je riječ o učinku koji je posledica uslova u kojima virus djeluje na čovjeka.
Objasnio je i da molekularni mehanizmi koji su podloga sezonske prirode respiratornih virusa uključuju dva ključna elementa: glikane i vlažnost vazduha.
“Problem u sezoni grijanja je što je relativna vlažnost vazduha u grijanim prostorima vrlo niska, što inaktivira našu mukoznu barijeru i omogućava virusima da se lakše šire”, kaže Lauc.
Prema njegovim riječima, čini se da je prestanak grijanja umanjio težinu simptoma u cijeloj Evropi, ali to nažalost znači da se virus zapravo nije promijenio.
Zato bismo, ističe, početkom sezone grijanja mogli ponovo imati više teških oblika bolesti, rekao je Lauc za zagrebački Večernji list, prenosi Tanjug.
U sezoni grijanja bez dodatnog ovlaživanja vazduha, u grijanim prostorima relativna vlažnost vazduha može biti i ispod 20 odsto, što, kako kaže, isušuje našu mukoznu barijeru i onemogućava efikasno uklanjanje virusa, a to pogoduje progresiji bolesti.
Kako je naveo i na svojoj Fejsbuk stranici, u većem dijelu svijeta trenutno je manje smrtnih slučajeva, a pao je i broj teških slučajeva, samo još nije jasno da li je smanjen broj teških slučajeva posledica sezone ili smanjenog broja infekcija zbog socijalnog distanciranja.
Lauc kaže i da osim uticaja na prenošenje virusa, toplo vrijeme može uticati i na sposobnost ljudi da se bore protiv virusa i tako spriječe razvoj teškog oblika bolesti.
Iako je to u ovom trenutku dobra vijest, ističe Lauc, to nažalost znači da bi s povratkom zime mogao ponovo da nastupi teži „zimski“ COVID -19.
“A, čini se da to upravo sada vidimo na južnoj hemisferi gdje sada počinje zima i vidimo sve više teško oboljelih”, naveo je Lauc.
Nijesu, međutim, ni naučnici jedinstveni. Prof. Stipan Jonjić, pročelnik Zavoda za histologiju i embriologiju i šef Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Riječkog univerziteta, kaže da do sada još uvijek nema čvrstih naučnih dokaza koji bi potkrijepili tezu o sezonalnosti novog korona virusa.
“Nauka uvijek traži potvrde, to je tako, ali se nikada nipošto ne bih svađao sa kolegama niti ih dovodio u pitanje, nikako”, rekao je i kao primjer naveo Indiju, gde je, kaža, sada užasna situacija sa virusom, a veoma je toplo. Dakle, ističe, ne vidim da je toplina tamo pomogla, odnosno da se pokazala sezonalnost virusa. Ali, možda griješim, to je moguće, naravno”, dozvoljava Jonjić.
Izvor: PCNEN