Protivzakonito pozajmljivanje novca, poznatije kao zelenašenje, i dalje je učestala pojava u Crnoj Gori.
Iako predstavlja ozbiljno krivično djelo, statistike Uprave policije i Sudskog savjeta pokazuju da je kaznena politika blaga – u većini slučajeva izrečene su uslovne, novčane kazne ili kućni pritvor. Stručnjaci upozoravaju da iza zelenašenja često stoje organizovane kriminalne grupe, dok pravosuđe ima izazove sa nedostatkom dokaza i svjedoka. Kao rješenje vide oštrije kazne, bolji rad sudova i donošenje zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine.
Protivzakonito pozajmljivanje novca ili zelenašenje, sve je češći način rješavanja finansijskih problema u Crnoj Gori. Ipak, prema podacima Uprave policije i Sudskog savjeta- za period od 2020. do 2024. godine, podnijeto je 26 krivičnih prijava protiv 32 fizička i jednog pravnog lica.
Crnogorski sudovi su u samo pet slučajeva izrekli kaznu zatvora, dok su ostali sankcionisani u kućnom pritvoru i novčano.
Advokat Veselin Radulović smatra da ovi podaci pokazuju da je kaznena politika sudova blaga.
“Kada je ovo krivično djelo u pitanju, veoma ozbiljno i teško krivično djelo koje nerijetko u praksi ostavlja velike posljedice za oštećena lica, ta kaznena politika nije adekvatna. Manje više to su zatvorske kazne koje se kreću u prostorijama za stanovanje, izriču se novčane kazne, što mislim da nije adekvatno i dovoljno da izvršioce krivičnog djela odvrate da i ubuduće ne vrše ta krivična djela”, kazao je Radulović.
Sa druge strane, iz Internacionalne policijske organizacije podsjećaju na jedan od najvećih izazova sudstva – nedostatak adekvatnih dokaza za ovo krivično djelo.