Pred crnogorskim sudovima u ovom trenutku vodi se 14 sudskih postupaka zbog krivičnih djela silovanje, uključujući pokušaje i nedozvoljene polne radnje koji su u vezi sa ovim krivičnim djelom, a u periodu od 2015. do 21. januara 2021. godine zbog tog gnusnog djela osuđeno je 27 osoba. To je Danu saopšteno iz Sudskog savjeta, a navode da je dosad najduža izrečena zatvorska kazna za ovo krivično djelo 15 godina zatvora, a najkraća 30 dana. Osim zatvorskih kazni, kojih je bilo 22, izrečena je po jedna novčana i pojačan nadzor roditelja, kao i tri upućivanja u vaspitnu ustanovu.
Na meti seksualnih napasnika bila su i djeca, a zbog krivičnog djela obljuba nad djetetom pravosnažno su osuđene 24 osobe, od čega 14 na zatvorsku kaznu, izrečeno je pet pojačanih nadzora od organa starateljstva, kao i jedna uslovna kazna. Najduža izrečena kazna je pet godina zatvora.
Upravi policije tokom prošle godine prijavljeno je deset slučajeva slučajeva silovanja, ali kriminolog Velimir Rakočević upozorava da je to daleko od realnog stanja jer je tamna brojka, odnosno odnos između stvarno izvršenih i oficijelno registrovanih krivičnih djela protiv polne slobode, u prosjeku jedan prema deset.
“To znači da na jedan prijavljeni slučaj ima oko deset stvarno izvršenih silovanja koja nijesu prijavljena”, ističe Rakočević.
Kada je riječ o profilu učinilaca krivičnih djela silovanja, po Rakočevićevim riječima, ne može se govoriti o jedinstvenoj tipologiji kao što je to slučaj kod drugih krivičnih djela.
“Učinioci ovih delikata dolaze iz različitih struktura. U odnosu na pol, osobe muškog pola su ubjedljivo najviše zastupljene dok se žene pojavljuju najviše kao subjekti prijave. Analizom podataka o starosnoj strukturi utvrđeno je da su zastupljene sve starosne grupe dok se najveći broj učinilaca silovanja nalazi u kategoriji lica starosti od 20 do 30 godina”, rekao je Rakočević.
Prema njegovim riječima kod takvih tipova ličnosti brutalnost kao način u zadovoljavanju seksualne potrebe uzrokovana je projekcijom sopstvenih frustracija i neuspjeha, koje oni iskaljuju na žrtvi.
“Njihovo ponašanje stimulišu neriješeni unutrašnji konflikti, disharmonija u komunikaciji i socijalna izolovanost. Takve osobe su izrazitih agresivnih crta ličnosti što u izvjesnim trenucima uzrokuje gubljenje samokontrole i stvara sklonost ka pražnjenju kroz seksualno nasilje”, navodi Rakočević, ističući da za silovanje nikad nije kriva žrtva bez obzira na ponašanje, odijevanje i slično.
Izvor: Dan