mjere, Borovinić Bojović, Igor Galić,
Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović kazala je da je dozvoljen međugradski saobraćaj vikendom i ulazak u Crnu Goru bez obaveze testiranja na koronavirus.
“Zahvaljujući njihovom ponašanju i svemu što je bilo preduzeto, današnja situacija je opak bolja od one koju smo imali prije novogodišnjih praznika. U bolnicama ukupno 51,4 posto popunjenosti kapaciteta koje se odnosi na kovid bolesnike, pred praznike je bio 67 posto, potpuno jasno kakav je bio efekat. Prema novim mjerama, dozvoljen je međugradski saobraćaj vikendom, dozvoljen ulazak u Crnu Goru bez obaveznog testiranja na koronavirus. Zabranjen je doček na zatvorenom i otvorenom prostoru. Nije dozvoljena muzika uživo. Zabrana izvođenja muzičog programa, dj, žurke su zabranjene, što nam je u prethodnom periodu pretstavljalo značajan problem”, navodi Borovinić Bojović.
Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić kazao je da epidemiološka kriva ima stabilan karakter.
„Trend obolijevanja se održava i pored brojnih izazova. Broj pozitivnih i testiranih u decembru se kretao od 20 do 34 procenta. U januaru se kretao od 20 do 35 procenata, trećeg i četvrtog što dokazuje da nijesmo imali porast oboljelih. Stopa aktivnih slučajeva na 100 hiljada ljudi i dalje se najviše održava u Podgorici, na Cetinju i u Baru”, naveo je Galić.
Galić je dodao da je epidemija stabilizovana, zahvaljući se građanima koji su se pridržavali mjera.
“Ne postoji mjera koju mi možemo donijeti ako ih se građani ne pridržavaju”, naveo je Galić.
Članica Komisije za zaštitu stanovništava od koronavirusa Milena Cojić zahvalila se svim kolegama na primarnom i ostalim nivoima zdravtsvene zaštite.
“Apelujemo na građane da se isključivo javljaju kovid ambulantama ukoliko osjete simptome koronavirusa. Molimo vas i ako imate administrativne poslove odložite ih do trenutka kada se steknu uslovi za to”, kazala je ona
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović kazao je da poboljšanje ekonomske aktivnosti uslovljeno epidemiološkom situacijom.
Nove mjere, kako je kazao, omogućiće brži oporavk turizma kao i cjelokupne ekonomije.
Prema njegovim riječima zbog ograničenja ulaska turista u Crnu Goru u trećem kvartalu prošle godine država je izgubila oko 450 miliona eura.
On je još kazao da se intenzivno radi na kreiranju paketa podrške za privredu i građane za prvi kvartal ove godine.
Jelena Borovinuć Bojović kazala je se vode intenzivni pregovori sa proizvođačima za nabavku vakcina protiv koronavirusa. Ona je istakla da se pregovara i sa Rusima i Kinezima o nabavci vakcina.
“Rad na bilateralnim odnosima nije tako jednostavan i zavtijeva određeno vrijeme. Određene zemlje su ovakve odnose ostvarile u junu i julu i imali su vremena da na vrijeme dobiju vakcine. Morali smo da za kratko vrijemo uspostavimo konekcije sa određenim proizvođačima. U stalnoj smo komunikaciji sa EU i potrudićemo se da Crna Gora bude među prvim zemljama koju će dobiti ovakvu vrstu pomoći”, rekla je ona.
Ona je navela da tačan datum dolaska vakcina ne može još saopštiti i da te informacije mogu imati u narednih 10 do 15 dana.
“Trebalo bi da krajem januara početkom februara vakcine stignu u Crnu Goru”, istakla je ona.

 Kazala je  i da je cilj da djeca počnu da idu u škole i da se smanji onlajn nastava.

“Jasno je da uslovi u školama moraju biti takvi da transmisija širenja virusa zadrži na nekom nivou. Naša odjeljenja koja imaju po 30 učenika moraju biti podijeljena na dva odjeljenja. Imamo oko 70 škola koje se mogu jednostavno organizovati a ostale moramo dodatno pripremiti. Dogovorili smo da prva sedmica škole bude onlajn za svu djecu, kako bismo omogućili povratak djece u škole uz poštovanje mjera”, navela je Borovinić Bojović.

Na pitanje novinara o pojašnjenju i zabrani proslave nastupajuće pravoslavne Nove godine, da li to znači da je proslava zabranjena, a da će biti orvoreni ugostiteljski objekti.

“Ugostiteljski objekti će biti otvoreni do 20 časova, a svaka vrsta proslave na zatvorenom i otvorenom prostoru je zabranjena”, kazala je Bojović Borovinić.

“Što se tiče kontrole poštovanja mjera na tome smo intezivno radili još od decembra mjeseca. Mjere kakve god da se donesu ako se ne poštuju one nemaju nikakvu težinu. Što se tiče dodatnih kontrola svakako će one postojati i za vrijeme 13. januara, nešto intezivnije, ali i svih ostalih dana. Upravo iz tog razloga mis mo uputili sekreterijatu za kazonodavsvo na mišljenje i očekujemo svakog dana izmjenu zakona o zaraznim bolestima. Tražili smo da uprava za inspekcijske poslove koja je nama desna ruka, u poštovanju preporučenih mjera, da može da privremeno zabravi rad objekata koji ne poštuju zdrastvene mjere”, istakla je ona.

Dodala je i da u prethodno postojećem zakonu nije jasno bilo definisan diapazon djelovanja službe za inspekcijske poslove kao i komunalne policije. Upravo iz tog razloga kako bismo poboljšali kontolu poštovanja mjera tražili smo izjenu ovog zakona i već sledeće nedjelje ta izmjena biće kandodovana na Vladi i nakon toga upućena na skupštinsko rešavanje.

Kada su u pitanju izmjene zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti istovremeno su sekreterijatu za zakonodavstvo uputili jednu važnu izmjenu zakona koja se odnosi na sanitarne preglede i izdavanje sanitarnih knjižica, koja po zakonu može da se vrši isključivo u IJZCG i u domovima zdravlja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović kazala je da direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić ispunjava uslove za tu funkciju.

“Po zakonu o državnim službenicima i namještenicima i zakona o zdravstvenoj zaštiti direktora IJZ imenuje i razrješuje Vlada na predlog ministra. Sistematizacija kao interni akt niže pravne snage od zakona ne može uticati niti biti referenca za imenovano lice na mjesto direktora. Sve reference koje su neophodne da bi neko bio imenovan odnose se na visoku stručnu spremu i broj godina staža”, rekla je Borovinić Bojović.

“Sistematizacija tog mjesta ne smije sadržati nikakve posebne uslove osim definisanih zakonom. Ovakva sistematizacija koja je postojala u IJZ je postojanje želje prethodne administracije da postavljanjem posebnih uslova suprotno normama suze broj osoba za imenovanje na poziciju direktora Instituta. Sistematizacije u IJZ su rađenje više puta u prethodnim godimana, pretposljednja 2019. kada su bila zaposlena 233 službenika i tada su tom sistematizacijom dva savjetnika Mugoše dobila funkcije pomoćnika direktora. U septembru 2020. godine izvršena je nova revizija kada je broj zaposlenih povećan za 50”, rekla je Borovinić Bojović.