Pravno i fizičko lice koje je pričinilo štetu u životnoj sredini ili izazove neposrednu opasnost po prirodu, dužno je nadoknaditi troškove nastale zagađivanjem životne sredine kao posledicu svojih aktivnosti, predviđeno je predlogom Zakona o industrijskim emisijama, koji je juče utvrdila Vlada, piše Dan.
Uvođenjem načela „zagađivač plaća“, firme čija postrojenja zagade životnu sredinu snosiće troškove za ugrožavanje i rizik po životnu sredinu i troškove uklanjanja štete nanijete životnoj sredini, odnosno vraćanja lokacije u zadovoljavajuće stanje.
Prema predloženim odredbama, novčanom kaznom od 5.000 do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako, između ostalog, počne s radom postrojenje bez dozvole, ako jednom godišnje ne bude dostavljalo rezultate mjerenja, ako organu uprave ne dostavlja podatke o rezultatima monitoringa emisija u zemljište, vazduh, vode, more i ostale segmente životne sredine u skladu sa dozvolom i dr.
Član šest predloga zakona predviđa da postrojenja mogu otpočeti obavljanje aktivnosti samo na osnovu integrisane dozvole.
To do danas nije bio slučaj, te su najveći zagađivači u Crnoj Gori Termoelektrana Pljevlja, Kombinat aluminijuma Podgorica i nikšićka Željezara, radili bez posledica jer nijesu imali integrisanu dozvolu za rad.
Dozvolom će biti propisane mjere zaštite zemljišta, vazduha, vode i mora i izdavaće se na period do deset godina.
“Revizija dozvole obavezno se vrši svakih pet godina od njenog izdavanja”, piše u predlogu zakona.
Dozvola, između ostalog, prestaje da važi kada nadležna inspekcija obavijesti organ uprave da operater ne preduzima naložene mjere.
“Postojeća srednja postrojenja za sagorijevanje koja u poslednih pet godina prosječno nijesu radila više od 500 sati godišnje, mogu prekoračiti propisane granične vrijednosti emisija. Broj radnih sati može se povećati na 1.000 u sledećim slučajevima: u slučaju prekida rada glavnog izvora energije; za proizvodnju toplote u slučajevima izuzetno hladnih vremenskih uslova”, precizirano je u predloženom aktu.