I ako su u narodu ovi insekti znatno zapostavljeni u odnosu na pčele važno je da znamo da je njihova uloga u ekosistemu nezamjenjiva.
Svaka osa ima svoju ulogu koju mora da ispuni, bez obzira da li se radi o kraljici, čistačici, čuvaru ili dadilji.
Naučnici kažu da neke od osa mogu međusobno da se raspoznaju i na osnovu toga da utvrde gdje se nalaze na hijerarhijskoj ljestvici, kao i da li je druga osa prijateljski nastrojena.
Osa je prema prirodi predator, kao takva nezamjenjiva je u ekosistemu. Nestanak osa uslovio bi niz negativnih posljedica jer čuvaju biljni svijest od paukova, stonoga, muva do gusenica i drugih insekata. Prema istraživanju urađenom u Velikoj Britaniji, ovi insekti ulove 14 kilograma insekata godišnje samo u toj zemlji.
Istraživači kažu da je u poslednjih 30 godina zabilježen drastičan pad u populaciji pčela zbog upotrebe pesticida, poljoprivrednih radova i klimatskih promjena. Takva sudbina mogla bi zadesiti i ose.
Među ljudima, reputacija osa je loša i obično su ose te koje se povezuju sa nečim lošim. Istraživanja, ipak pokazuju da su baš ose te koje su vodećim dijelom zadužene za proces oprašivanja biljaka.
Činjenica je da kad ose ne bi postojale, izgubili bi i više od 100 različitih vrsta orhideja i smokvi. To možda ne zvuči kao velika katastrofa, ali svaka vrsta smokve oslanja se na svoju vrstu ose koja je oprašuje. U vezi sa tim, naučnici navode podatak da više od 1000 vrsta tropskih ptica i sisara zavisi od smokava.
Osim toga, ujed ose ima ljekovita svojstva. Žaoka posjeduje toksine koji imaju antikancerogeno dejtvo.
Kao takve, ose su neophodna bića na zemlji i radilice koje sistem života na planeti, svojim malim doprinosima, drže pod kontrolom.
Izvor: National Grographic Srbija