Poetskim karuselom “Kazivart”, prošlog vikenda u Beranama, završen je ljetošnji program XII Festivala priče “Zavičajne staze” Bihor 2019, koji je obilježilo učešće preko pedeset istaknutih i mladih stvaralaca, iz Crne Gore i regiona, piše rtcg.me.
U prijatnom ambijentu, na terasi Hotela Berane, gdje rijeka Lim ima svoju muziku, održano je nesvakidašnje pjesničko veče koje je imalo čari, nekadašnjih dvorskih ali i kafanskih poetskih druženja od zabave i umjetničkog doživljaja. Neposredno, u spontanoj i ležernoj atmosferi predsatavljeni su pjesnici različitih generacija i pjesničkog senzibiliteta: Edin Smailović, Kristina Babić, Dijana Tiganj, Amra Tahirović, Faiz Softić, Rade Jolić, Rebeka Čilović, Envar Muratović, Ljerka Petković, Braho Adrović, kao i Enes Halilović, poznati pjesnik, pripovjedač i dramski pisac, dobitnik prestižnih nagrada za poeziju i prozu.
Pojetsko veče, muzički je slijedila i mr Anela Čindrak, solistica na harmonici koja je raskošnom skalom kompozicija i senzitivnošću izvođenja izmamila divjenje prisutnih.
Kroz isticanje najvažnijih biografskih podataka ali i šarmantne razgovore moderatora sa učesnicima i kazivanje stihova, beranska publika je imala priliku da neposredno upuzna, čuje pjesnike i uživa u njihovoj poeziji, što je nagrađeno čestim aplauzima. Na inspirativna pitanja, pjesnikinje i pjesnici su govorili o svojim književnim preokupacijama, umjetnosti, kulturi uopšte i odabranim pjesmama koje su nadahnuto govorili za posjetioce večeri.
Dvosatni programom, zanimljivo i vješto moderirali su Rebeka Ćilović i Mirsad Rastoder, a prema izjavama kompetentnih ličnosti u publici, ocijenjen je vemo interesantnim i uspjelim što “Zavičajnim stazama” daje novi podstrek za širenje ideje o značaju kulturnih vrijednosti i promocije referentnih umjetnika.
Poetski karusel je potvrdio da je Festival, osim sadržajam i okupljanjem brojnih stvaralaca iz regiona, odavno izašao iz lokalnih okvira, čak i kad je u pitanju mjesto održavanja programa, dokazao je da zavičajna magija povezuje i oplemenjuje ljude, protežira umjetnost i inspiriše kulturu dijaloga različitosti, saopštili su iz NVO Centra za kulturu Bihor. Brojni programi realizovani su zavhvaljujući nesebičnom entuzijazmu organizatora dobroj volji učesnika i podršci izvjesnog broja donatora koji su obezbijedili pokriće osnovnih troškova za ovu manifestaciju kulture.
Iz CK- Bihr se zahvaljuju svima koji su donatorskom podrškom i učešćem doprinijeli uspješnoj realizaciji XII Festivala priče – Zavičajne staze daje novi podstrek za širenje ideje o značaju kulturnih vrijednosti i promocije .
Odlukom žirija u sastavu: Šaban Šarenkapić- predsjednik, i članovi Mile Stojić i Ethem Mandić, prva nagrada, XII Festivala priče -Zavičajne staze-Bihor 2019, pripala je profesorki Ljerki Petković, za priču „Ćilim“, druga Ademu Adu Softiću,za priču„Zimka“ (Priča iz dženetske divanhane), treća Smailu Jonuzu, za priču „Tamo gdje zelenkada cvjeta“, a specijalna nagrada za autentičnost pripovijedanja pripala je Abidu Jariću, za priču “Frgmenti izgubljenog scenarija”.
Nagradu festivala čine; plaketa, diploma i novčani iznos koji su donirali, Zavičajni klub Bihor- Luksemburg, BD Fond -Luksemburg i Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori.
Organizatori se izvinjavaju Smailu Jonuzu što je u medijima pogrešno objavljeno prezime uvaženog pisca.
Dodjeli nagrada i, po svemu uspješnoj večeri Festivala, 3. avgusta u Petnjici, prethodio je koncert harmonikašice mr Amele Frljučkić i poetska tribina na temu “ Šta će ti zlato” na kojoj su govorili pjesnici Mile Stojić i Šaban Šarenkapić, a moderator je bila Rebeka Čilović.
Pored nagrađenih, među 65 rukopisa, Žiri je ocjenio da posebnu pažnju zaslužuju i priče kao što su: USUD – šifra: “Anadolka”(Dijana Tiganj), SVILA – šifra: “Talik”,(Sofija Kalezić), HIV – šifra: “Ilda”(Mirsada Šabotić), FERKA – šifra: “Fetva”(Dino Lotinac), U SUSRET SEBI – šifra: “Orange”(Ana Narandžić), PATIKE-šifra: “Ekskurzija”( Jovan Jokić ), KAKO SAM ŽENIO SINOVCA – šifra: “Sveznanje” (Safet Sijarić), ali i još dvadesetak rukopisa koje je organizatorima Festivala preporučio za objavljivanje.
Žiri je imao zadatak da od 65 šifrirana rukopisa, pristigla na Konkurs za najbolju neobjavljenu priču inspiriranu Bihorom, odabere tri najbolje, dodijeli specijalnu nagradu i pohvali ostale priče koje se izdvajaju svojim kvalitetom. Obrazlažući odluku Žiri je saopštio;
– Poslije iščitavanja tekstova članovi žirija su dali svoje ocjene, te ih u pisanoj formi obrazložili. Na osnovu njih može se dati opća ocjena, a to je da su tekstovi uglavnom književno sadržajni, stilski izražajni, impregnirani koloritom zavičaja, njegovim pejzažima, interesantnim sudbinama ljudi i njihovim karakterističnim jezikom.
– Podržavati ljude koji pišu, lične i naše priče, za pohvalu je svaku. Zavičajne staze bihorske one su koje nas, kako god, k nama vode.
Oduševljava broj prispjelih i dobrih radova za ovaj konkurs. U raznolikosti i tema i jezika, u tananosti ekspresije i doživljaja, jedva da ima praznoga izričaja – u pričanju priča svako je, eto, ispričao onu najbolju. Kao pjesmu dušinu, posvećenu zavičaju, sudrugu i rodu.
U prvi mah, bilo je teško pronaći uporišnu razliku u mnoštvu narativa, baš onu koja određuje i otkriva poetiku pisca i ljepotu mu stila. Činilo se da ih je, one duže i vrlo kratke priče, skoro, dala jedna ruka, ponekad drhtava, na mahove gruba, ali hrabra.
Strpljivim nijansiranjem i pojedinačnim bodovanjem, izdvojilo se jedanajest(11) priča, pa su se u čitanjima, unutar te pjatice, priče borile za svoje mjesto.
U drugom krugu, nakon pojedinačnih bodovanja i analitičkih komentara, Žiri je jednoglasno donio, odluku:
* Treća nagrada FESTIVALA PRIČE – ZAVIČAJNE STAZE – BIHOR 2019. pripada priči Tamo gdje zelenkada cvjeta, šifra “Sokak“.
* Druga nagrada FESTIVALA pripada priči Zimka, šifra “Divanhana”.
* Prva nagrada FESTIVALA pripada priči Ćilim, šifra “Hera”.
* Imajući u vidu stil i jezik pripovijedanja , žiri je donio odluku da se specijalna nagrada za autentičnost pripovijedanja dodijeli priči:
Fragmenti izgubljenog scenarija, šifra “Šimšir X ”.
Pored nagrađenih, Žiri ocjenjuje da posebnu pažnju zaslužuju i priče kao što su: USUD – šifra: “Anadolka”(Dijana Tiganj ), SVILA – šifra: “Talik”,(Sofija Kalezić), HIV – šifra: “Ilda”(Mirsada Šabotić), FERKA – šifra: “Fetva”(Dino Lotinac), U SUSRET SEBI – šifra: “Orange”(Ana Narandžić),PATIKE-šifra: “Ekskurzija”( Jovan Jokić ), KAKO SAM ŽENIO SINOVCA – šifra: “Sveznanje” ( Safet Sijarić ), ali i još dvadesetak rukopisa koje organizatorima Festivala preporučujemo za objavljivanje.
OBRAZLOŽENJE
ĆILIM (Ljerka Petković)
Vrlo duhovita, i nadahnuta priča kao tepih podastrta, tajnovita. Prvo se dalo pomisliti da smo negde u Damasku, negde u Španiji ili Meksiku. A mi smo zapravo, samo, krajičkom, vrhovima nožnih prstiju, na bihorskom ćilimu.
Sve je na njemu, i radost, i tuga, rađanje i umiranje, zlo i dobro. I cijelo vrijeme. U stvaranju i trajanju. A cio se život zapravo sastoji od snijevanja. To je cijeli ljudski vijek sanjanja, u žudnji za boljitkom u duši.
Život je ćilim, urešen simbolima, na putu duše iz ništa u – sve. Jer “odavde dručije ne može da se piše”, kaže reportažistkinja svojeme uredniku. Ovakva se rečenica čeka, danima i godinama. I eto je, utkana u bihorskom ćilimu, iz pera i duše Emili Sprajt. Da spoji sve sa svim i vrati nas početku – stvaranju, oduševljenju.
ZIMKA (Adem Ado Softić)
Treba biti tvrd ko kamen pa ostati hladan pored Zimke. Od ove se priče ne može napraviti roman. Ova je priča život sam, a Romani su o zimkama dosadni, prepuni vremena od bremena. Pa i ne treba biti romanopisac da bi bio pisac, da se pomisliti – što tanje a bolje, rekao je Majakovski. Još nam u duši huče godine onoga tužnoga vijeka, i trpljenja u vijeku Zimkina. A to gordo zvuči.
3. TAMO GDJE ZELENKADA CVJETA (Smail Jonuz)
Bila su to vremena kad život nije značio ništa, a najpreče je bilo kopanje grobova. Evo, i u zlom i naopakom vremenu, zelenkada procvjeta, kao duša dječija, bijela.
Ovo je dovoljno, da nešto, u nečijem pisanju, bude nama dato i da traje – kao pjesma.
FRAGMENTI IZGUBLJENOG SCENARIJA (Abid Jarić )
Ova priča jeste upravo skup fragmenata izgubljenog života, i pokušaj je piščev da cio jedan ljudski vijek sakupi i sažme u lirsku sagu, riječima iz nekog velikog romana. Priča kroz kompoziciju različitih doživljajnih segmenata konstituira prostor nostalgije, kao podloge svake istinske umjetnosti.
– Možda bi neki drugi ljudi u žiriju ovu skalu vrednotnu uredili drugačije, i očekivati je – svako je na svoj način mjera svemu. I bili bi smo sretni kad bi bilo čiji izbor, ovome našem izboru bio naličan, piše u saopštenju Žirija.
Šaban Šarenkapić- predsjednik, i članovi Mile Stojić i Ethem Mandić.
Foto: Adem Softić