U crnogorskim sudovima je tokom protekle godine vođeno 14 postupaka zbog falsifikovanja diploma, a 12 osoba je zbog ovog krivičnog djela kažnjeno. Međutim, riječ je o diplomama srednjih stručnih škola, pretežno iz regiona, dok diplome sa fakulteta, kako kažu iz Ministarstva prosvjete, u 2017. nijesu bile sumnjive.
Falisifikovanje diploma je, kao gorući problem u cijelom regionu, tokom proteklih decenija zadavao veliki problem nadležnim institucijama. Nedovoljno informacija, neadekvatni mehanizmi kontrole, slaba međuinstitucionalna, kao i međunarodna saradnja, samo su neki od razloga zbog kojih je došlo do ekspanzije kupovine lažnih diploma na ovim prostorima.
Kako je Dnevnim novinama saopšteno, po krivičnim prijavama Ministarstva prosvjete u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, tokom 2017. godine je formirano osam predmeta zbog falsifikovanja diploma. Od toga je, kako iz ovog tužilaštva ističu, u šest predmeta donijeta odluka, u pet predmeta su nadležnom sudu podneseni optužni predlozi, dva predmeta se nalaze u fazi izviđaja, dok je jedan predmet ustupljen drugom nadležnom tužilaštvu.
Takođe, na osnovu podataka dobijenih iz svih osnovnih sudova u zemlji, saznajemo da je tokom minule godine povodom navedenog krivičnog djela vođeno ukupno 14 postupaka, od čega 12 pred Osnovnim sudom u Podgorici i dva pred Osnovnim sudom u Kolašinu. U jednom od ovih predmeta, sud u Podgorici je donio presudu kojom je okrivljenog osudio na kaznu rada u javnom interesu, u trajanju od 180 časova i izrekao mu mjeru bezbjednosti oduzimanje predmeta diplome. U 11 premeta su izrečene uslovne kazne, uglavnom na četiri i šest mjeseci zatvora i oduzimanje diploma, a dva predmeta su još u radu.
Prema riječima direktorice Direktorata za visoko obrazovanje Mubere Kurpejović, tokom prošle godine podnijeto je 2.300 zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava, dok je donijeto 2.061 rješenje o priznavanju. Odbijeno je sedam zahtjeva, ali razlog, kako kaže, nije bio falsifikovanje.
“Ostalih 232 zahtjeva je u proceduri, u kojoj se između ostalog provjerava status obrazovne isprave u matičnoj zemlji kao i vjerodostojnost isprave. U ovoj godini nijesu podnošene krivične prijave zbog sumnje u falsifikovanje inostrane obrazovne isprave, već su razlozi od bijanja bili druge prirode, uglavnom vezani za status same ustanove sa koje dolazi diploma. Najčeće ustanova nije bila akreditovana, odnosno nije imala dozvolu za rad u zemlji izdavanja obrazovne isprave”, ističe Kurpejović za DN.
Ipak, saradnica u programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Mira Popović smatra da je stanje u ovoj oblasti u Crnoj Gori i dalje zabrinjavajuće, te da je potrebno uspostaviti strožiju kontrolu diploma.
“Broj inostranih diploma koje dolaze na nostrifikaciju u Crnu Goru je ogroman za naše okvire i iz iskustva koje je CGO imao uvidom u neke diplome cijenimo da ne postoji dobar sistem provjere istih, niti da je on recipročan, odnosno taj sistem ne štiti adekvatno crnogorske visokoobrazovne ustanove, a nerijetko se nostrifikuju diplome visokoobrazovnih ustanova koje nemaju akreditaciju u matičnim državama. Mi vjerujemo da u ovom dijelu treba unaprijediti zakonodavni okvir i radimo na prijedlozima za to, ali naravno i praksi”, napominje Popović.
Ona takođe ističe da činjenica da je pred crnogorskim sudovima u 2017. godini vođeno 14 krivičnih postupaka zbog falsifikovanja dipoma, nije stvarni pokazatelj razmjera problema, ali da je “svakako dobro da su makar neki postupci pokrenuti, kao i da se dolazi do presuda koje mogu biti opominjujuće”.
“Naša istraživanja javnog mnjenja ukazuju da kupovina diploma ostaje rasprostranjena pojava. Naime, polovina građana navodi da je u Crnoj Gori moguće kupiti diplomu određene škole ili fakulteta, dok 19 odsto građana potvrđuje da zna nekog ko je kupio diplomu”, napominje Popović.
Prema njenim riječima, još imamo klimu u kojoj se ovaj problem razvija, te je presudno da se uspostavljaju mehanizmi provjere i sankcionisanja kako bi se ta klima mijenjala.
“To je višestruko važno kako u dijelu unapređenja ukupnog kvaliteta obrazovanja tako još i više u dijelu obezbjeđenja konkurentnosti naše radne snage ne samo na ovom nego i regionalnom i širem evropskom tržišutu. Oni koji ne budu imali znanja i vještina koje odgovaraju kvalifikacijama na diplomi ne mogu doprinijeti ni unaprijeđenju našeg društva, a dodatno ko je nezakonito pribavio diplomu teško može imati povjerenje i poslodavca da obavlja profesionalno i savjesno svoj posao” predočila je Popović.