U Crnoj Gori prošle godine nije bilo masovnih i sistemskih kršenja ljudskih prava, ali je bilo očiglednih povreda u sferi ograničenja prava, ocijenio je crnogorski Ombdusman.

U izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda za prošlu godinu, navodi se da su ljudska prava i slobode bile na velikim iskušenjima zbog društveno-političkih dešavanja i okolnosti.
Ocjenjuje se da je zbog uticaja koronavirusa došlo do izvjesne stagnacije ljudskih prava u ekonomskoj i socijalnoj sferi.
“Iako ne možemo govoriti o masovnim i sistemskim kršenjima, bilo je očiglednih povreda u sferi ograničenja prava i sloboda, naročito ako se uzmu u obzir međunarodni standardi i način na koji se oni implementiraju u nacionalni pravni poredak”, ocijenio je Zaštitnik.
Navodi se da su u prošloj godini zabilježeni ne samo kontrasti, nego i ozbiljne dileme u vezi sa ostvarivanjem i naročito ograničenjem ljudskih prava i sloboda.
Među karakteristikama za prošlu godinu izdvojeni su društveno-politički kontekst, pojava globalne pandemije, ekonomska kriza, polarizacija društva i svih njegovih aktera, povećano prisustvo specifičnih oblika građanske neposlušnosti, potreba za hitnim i efektivnim mjerama na suzbijanju širenja epidemije, zatvaranje granica, otežana komunikacija i tradicionalno podizanje tenzija u izbornoj godini.
“Netolerancija i nedostatak kulture dijaloga, pojačana presija u vidu nasilne komunikacije i plime govora mržnje na društvenim mrežama, dalje ugrožavanje ranjivih grupa, nedostatak odgovarajuće materijalnopravne osnove za uređenje pravnog okvira u posebnim situacijama, bitne su karakteristike godine u kojoj su zabilježeni ne samo kontrasti, nego i ozbiljne dileme u vezi sa ostvarivanjem i naročito ograničenjem ljudskih prava i sloboda”, kaže se u Izvještaju.
U kontekstu ljudskih prava u doba pandemije, navodi se da je Crna Gora od dvije opcije- derogacije u slučaju vandrednih okolnosti koje prijete opstanku nacije ili ograničenja pojedinih ljudskih prava i sloboda sljedstveno načelima na kojima se ono vrši i saglasno međunarodnim pravnim standardima koji to propisuju, odabrala drugi model.
“U okolnostima koje su postojale tokom prošle godine teško je sa sigurnošću reći da li je to bila dobra odluka, prevashodno imajući u vidu način i sredstva koja su korišćena u svrhu uvedenih ograničenja, te posebno kratke vremenske rokove u kojima su takva ograničenja propisivana i stavljana u pravni promet u okviru nacionalnog pravnog poretka”, dodaje se u Izvještaju.
Ističe se da su se pritužbe i obraćanja građana zbog uticaja korone na ostvarivanje njihovih prava i sloboda najčešće odnosila na oblast radno-pravnih odnosa.
Građani su imali pritužbe i na ostvarivanja zdravstvene i socijalne zaštite i primjenu zdravstveno-sanitarnih mjera (mjere samoizolacije i karantina, ograničenje kretanja, odvajanje od porodice, obezbjeđivanje egzitencijalnih potreba ljudi).
U Izvještaju se dodaje da su se pritužbe odnosile i na probleme proizašlih zbog mjera ograničenja kretanja, zaštite ranjivih grupa, pitanja u vezi sa obrazovanjem kod kuće, neodgovaranje ili kašnjenje u odgovorima državnih organa kao i druga pitanja u vezi sa postupcima pred organima javne vlasti, službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja.