Svako godišnje doba ima svoje osobenosti, temperaturu, vlažnost, dužinu dana, a kada govorimo o ishrani svako ima svoje sezonske namirnice. Zima je veoma specifičan period. Tada se sve odvija sporije, dan traje kraće, česte su prehlade i virusi, a metabolizam se u velikoj mjeri prirodnim mehanizmima usporava.
Najčešća pojava usljed toga jeste dobijanje kilograma koje je jako teško izgubiti prije proljeća. Kao neka kontradiktornost tome, organizmu u toku zime više pogoduju masnije namirnice, kao što su puter, slanina, orašasati plodovi kako bi termoregulacija bila bolja i kako bismo se na najbolji način zagrijali.
Osim navedenog, izbor namirnica je sužen, malo je svežeg voća i povrća. Često se postavlja pitanje da li je u toku zime moguće držati dijetu, a da bude ispravna i zdravstveno bezbjedna, što podrazumijeva unos svih hranljivih materija. Moguće je, naravno uz znatno više truda i bolje planiranje u odnosu na recimo proljeće i ljeto kada je pregršt svježih namirnica na pijaci. Osim toga na našem tržištu su dostupne i uvozne namirnice pa se na rafovima marketa i u decembru i januaru mogu naći vansezonsko voće i povrće iz toplijih krajeva (mada je stav da se uvijek konzumiraju sezonske namirnice i to sa podneblja kome pripadamo).
Preporuke za ishranu u toku zime se poklapaju sa opštim preporukama u smislu broja obroka, kojih treba da bude pet, pravilno raspoređenih u toku dana u vidu doručka, koji treba da bude neizostavan, dvije užine, ručka i večere.
Međutim, u toku zime je cilj da unosimo namirnice koje jačaju imunitet, a pritom nas griju. Zanimljiv podatak je da citrusno voće – limun, pomorandže, grejpfrut imaju efekat hlađenja za naš organizam, a to voće nam je najviše na raspolaganju u tom periodu.
Shodno tome postavlja se pitanje koje voće uzimati zimi, a da nas opskrbi svim neophodnim vitaminima, ne bude prekalorično, a da je dostupno?
U slučaju citrusnog voća, prilikom konzumiranja, preporučuje se, kada je u svježem obliku, dodati mu par orašastih plodova (orah, sirovi lješnik, badem…) i na taj način postižemo pozitivan termoefekat zagrijevanja organizma. U cijeđeno citrusno voće dovoljno je dodati malo svježeg, rendanog đumbira ili kafenu kašičicu đumbira u prahu i na taj način takođe postižemo efekat zagrijevanja organizma. Poznato je da đumbir utiče pozitivno na metabolizam, varenje i imunitet.
U toku zime, a za prvi obrok poželjno je konzumirati, uz neki hleb od integralnog, ražanog ili npr. ovsenog brašna, kajmak ili puter, pavlaku ili neki drugi kvalitetniji mliječni namaz, a sve to kombinovati sa kajganom ili malo slaninice.
Naravno, važno je biti umjeren u količinama i u načinu pripreme određenih obroka, kao što je kajgana. Nju je poželjno spremati sa povrćem i minimalno ulja. Osobe koje pate od povišenog krvnog pritiska ili imaju holesterol i trigliceride ili pak žele da smršaju mogu konzumirati ovakav doručak u toku zime dva do tri puta u toku nedelje, a ostalim danima je neophodno da prate smernice po pitanju izbora namirnica.
Pomenute namirnice – kajmak, puter i masniji namazi su nosioci takozvanih liposolubilnih vitamina A, D, E i K čiji unos je jako značajan u toku zime. Vitamin A utiče na vid, na kožu i sluzokožu, a vitamin D na kosti i na pluća. Vitamin E je moćan antioksidans, a vitamin K je značajan u prevenciji pojave tromba zato što utiče pozitivno na deagregaciju trombocita, odnosno na razređivanje krvi.
Za užinu preporuka su jabuke, kompot od suvih šljiva, pečena bundeva sa malo meda i cimetom kao i orašasto voće u umjerenim količinama zbog visoke kalorijske vrednosti. Avokado je takođe zanimljiva namirnica jer posjeduje značajnu količinu masnoća koje su dobre za organizam, pogotovo u ovom periodu godine.
Ručak bi trebalo da bude u centralnom dijelu dana, što je nažalost mnogima nemoguće zbog posla i radnog vremena koje je uglavnom do 17 sati.
Preporuka je nositi obroke sa sobom, što takođe često nije izvodljivo obzirom da rijetko postoje uslovi da se na poslu hrana skladišti ili podgreje, a u toku zime se preporučuju tople supe i čorbe, a pogotovo topla jela. Ukoliko je situacija takva, prelazno rješenje bi bilo da se na posao ponesu zdravi sendviči od biranih vrsta hleba sa puno povrća, kao što je turšija i pečeno, najtanje filetirano meso, a kod kuće večera bude složeni obrok, koji će da sadrži toplu supu ili čorbu, meso ili ribu i povrće u kuvanom i svježem obliku.
Dragocjena namirnica je ren, koji grije organizam, a istovremeno pozitivno utiče na imunitet. Ljute papričice su takođe poželjne kao i kisjeli kupus u vidu salate sa dodatkom aleve paprike i maslinovog ulja.
Večera treba da bude što ranije, da se završi najkasnije do 20h. U ovom obroku treba da bude što manje hleba, tjestenina i krompira.
U toku zime preporuka je konzumacija toplih čajeva i povremeno, za uživanje po koja čaša kuvanog vina sa začinima – cimet, karanfilić, vanila. Unos tečnosti, kao što je voda je takođe vrlo važan iako se potreba za njom zimi smanjuje značajno u odnosu na toplije periode godine.