Cilj obrazovanja jeste promjena ličnosti u željenom pravcu, odnosno usvajanje različitih sadržaja u zavisnosti od uzrasta i potreba pojedinca. Osim obrazovnih ono obuhvata i vaspitne sadržaje. Najznačajnija obrazovna institucija obrazovno-vaspitnog karaktera je škola. Obrazovanje predstavlja proces u kome društvo prenosi akumulirano znanje, vještine i vrijednosti s generacije na generaciju.
Školovanje je nekada bilo dostupno samo onima koji su imali novca, a vjerski velikodostojnici jedine pismene grupe ljudi. Oni su svoje znanje najviše koristili za čitanje i tumačenje religijskih tekstova.
U današnjem modernom vremenu ljudi uče da čitaju, pišu, računaju i stiču opšta znanja o svom fizičkom, društvenom i ekonomskom okruženju.
Prema Svjetskom inovativnom samitu za obrazovanje do 2030. godine obrazovni sistem u svijetu bi mogao da pretrpi značajne promjene. Oni predviđaju škole sa interaktivnim okruženjem, gdje će inovacije u tehnologiji i nastavi promjeniti ulogu nastavnika i na taj način izmijeniti i sam način učenja.
Obrazovni sistem se u mnogome razlikuje od društve do države. Kada se priča o tome koji je obrazovni sistem najuspešniji jedan od pokazatelja jesu i rezultati PISA testova (Program za međunarodnu evaluaciju učenika). To je inicijativa OECD-a (Organizacija za međunarodnu saradnju i razvoj), a pokrenuto je 2000. godine sa ciljem da ispita kvalitet obrazovnih sistema. Ono se sprovodi svake tri godine u preko 70 zemalja širom sveta.
Testiraju se petnaestogodišnjaci iz oblasti matematike, čitanja (razumijevanja teksta) i nauke, a od 2015. godine i iz oblasti timskog rješavanja problema.
Na testiranjima najbolje rezultate pokazuju istočno-azijske države Japan, Južna Koreja, Hong-Kong, Singapur. U Evropi na PISA testovima najuspešniji su učenici Finske, dok države kao što su SAD i Norveška, koje najviše ulažu u svoje obrazovanje, ne postižu naročite rezultate.
Učenici iz Crne Gore na PISA testiranju koje je sprovedeno prošle godine zauzeli su 52. mjesto.
Istočnoazijske zemlje se ne oslanjaju na talenat, već prednost daju uloženom naporu i marljivom učenju. Kada je obrazovanje u pitanju, oni visoko vrjednuju posvećenost i odgovornost.
Finska je svoj obrazovni sistem reformisala prije četrdesetak godina i od tada postiže izvanredne rezultate. Jedan od stubova njohovog obrazovanja jeste jednakost, gdje svaki pojedinac zaslužuje jednake šanse, poštovanje o pomoć i da se potencijal svakog učenika može uvećati uz određeni tretman. U školu se kreće sa 7 godina i školovanje je besplatno na svim nivoima. Do kraja četvrtog razreda nema testiranja i rangiranja učenika, već na kraju svake godine djeca dobijaju detaljan izvještaj o svojim jačim stranama ali i onim oblastima u kojima treba više rada i zalaganja. Djeci je data mogućnost da u tom periodu razvijaju samopouzdanje, kooperativnost i pozitivan stav prema učenju. Školski dan traje pet sati, a posle svakog časa učenici imaju 15 minuta pauze na otvorenom. Po njima su sve škole jednako dobre i da je najbolja ona koja je najbliža. Ilegalno je otvoriti privatnu školu. Zvanje učitelj/nastavnik, koje uživa poštovanje poput doktora ili advokata, mogu da dobiju samo najbolji studenti koji pri tom moraju da imaju i master. Ovo su samo neki od “tretmana”.