U Crnoj Gori je prošle godine jedna od pet žena bila izložena nasilju, pokazalo je istraživanje Ipsos stratedžik marketinga.
U Istraživanju je obuhvaćeno 1.014 ispitanika i ono je sprovedeno krajem prošle godine.
Istraživanje je urađeno u okviru Programa „Podrška antidikriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti“ koji finansira Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, a sprovodi UNDP u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava.
Prema rezultatima istraživanja, protekle godine jedna od pet žena bila je žrtva nasilja – 17 odsto fizičkog, sedam osto seksualnog, 38 odsto psihičkog i 20 odsto ekonomskog.
Istraživanje je pokazalo da najveći broj slučajeva nasilja ostaje neprijavljeno, a da je razlog za to u 62 odsto slučajeva strah od nasilnika i osvete, a u 24 odsto slučajeva strah od osude i sramote.
Svaki peti napad je prijavljen institucijama, svaka druga osoba je za neku vrstu nasilja zatražila pomoć prijatelju ili nekom iz porodice, a njih 50 odsto nije nikom.
Istraživanje je pokazalo da rad institucija i servisa košta državu 11,5 hiljada eura po slučaju što je 9,2 miliona eura godišnje ukoliko se nasilje prijavi, a neprijavljeno nasilje zbog slabe produktivnosti, doprinosa BDP-u i stope tertiliteta košta godišnje 233,2 miliona eura.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Fiona Mekluni, kazala je da podaci istraživanja pokazuju da se na ovaj problem mora reagovati odmah.
Ona smatra da je prvi i osnovni prioritet da se zaštiti žrtva i spriječi nasilje u porodici.
„Ali drugi razlog da okončamo ulogu nijemih posmatrača i podstaknemo na akciju odmah je taj što nasilje nad ženama predstvlja ogroman trošak za društvo“, rekla je Mekluni.
Prema njenim riječima, treći razlog za akiju je što nasilje ostavlja posljedice na generacije koje dolaze.
„Povećava se vjerovatnoća da će i oni postati nasilnici ili žrtve, ukoliko su odrasli u porodcama ili društvu u kom su bili izloženi nasilju“, navela je Mekluni.
Ona je poručila da svi segmenti društva, u cilju efikasnijeg odgovora na nasilje, moraju udruženo da djeluju.
Šefica političke sekcije Delegacije EU u Podgorici, Plemena Halačeva, rekla je da rodno zasnovano nasilje nije problem jednog para ili porodice već cijelog društva.
„I ne samo ovog društva. Nasilje u porodici prevazilazi sve kulturne, nacionlne i klasne granice. Njegove posljedice idu mnogo dalje od uništenih ličnih veza”, ukazala je Halačeva.
Ona je navela da se godišenje šest odsto BDP-a gubi zbog rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori.
Kako je ocijenila, važna je uloga svih aktera u borbi protiv rodno zasnovanpg nasilja – Skupštine, policije, pravosuđa, centara za socijalni rad, civilnog društva i međunarodnih organizacija, prenosi Mina.
„Samo zajednički možemo iskorijeniti stereotipe i imati za cilj transformaciju društva pošto je ovo problem ne samo porodice već svakog evropskg društva u cjelini“, rekla je Halačeva.
Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, Nada Drobnjak, kazala je da nasilje u porodici nije privatni problem, već odluka nasilnika da bude nasilan.
„To je odluka nasilja da ruši naše vrijednosti, to je odluka jednog čovjeka da se ruga sa svima nama“, smatra Drobnjak.
Ona je podsjetila da će djeca iz porodica u kojima se dešavalo nasilje lakše ući u porodicu u kojima su ili žrtve ili nasilnici.
„Mi to ne smijemo da dozvolimo. Ne smijemo tako da kreiramo budućnost naše djece“, poručila je Drobnjak.
Načelnica odjeljenja za rodnu ravnopravnost u Minisatrstvu za ljudska i manjinska prava, Biljana Pejović, rekla je da rodna neravnoprvanost i nejednak položaj žena u odnosu na muškaraca u velikoj mjeri prouzrokuju rodno zasnovano nasilje.
„Istorijski posmatrano, neravnopravnost žena posljedica je prije svega njenog statusa u patrijahartu, a ni Crna Gora nije imuna na takvu drštvenu sliku”, navela je Pejović.
Kako je rekla, danas se nasilje nad ženama i nasilje u porodici doživljva kao jedna od faktora raslojavanja društva i veoma je važan preduslov za promjenu društvne svijesti.