Zimsko prskanje voća u cilju zaštite

Zaštita voćnjaka od bolesti, insekata i štetočina uslov je za dobar početak voćarske sezone. Trenutak kada se voćka budi iz zimskog sna, otvara svoje pupoljake, počinje da cvjeta i lista, idealan je za preduzimanje preventivnih mjera zaštite voćaka. U tim fazama biljke su najranjivije, pa bi zbog toga trebalo predvidjeti i spriječiti pojavu oštećenja.

“S obzirom da se u februaru približava kraj ledenim danima, trebalo bi odraditi rezidbu voćaka i primijeniti zimsko prskanje. Ako vrijeme dozvoli, rezidba se može vršiti i ranije, ali se mora završiti prije nego što biljka započne proces vegetacije”, rekao nam je poljoprivrednik Slobodan Golubić koji je svoje voćke već obrezao, okrečio i isprskao.

Prvi dani marta, odnosno početak otvaranja cvjetova ili lisnih pupoljaka, poznatije kao faza „mišije uši“, poslednji je rok do kada bi trebalo uraditi zimsko prskanje voćaka.

“Najbitnije kod zimskog prskanja je upotreba adekvatnog preparata u pravom trenutku. Samo tako će uspjeh biti zagarantovan. Najbolji preparat za zimsko prskanje voćaka je ulje može bito plavo ili crvenoili bardovska čorba, koja se pravi tako što se plavi kamen i kreč pomiješaju sa vodom i onda se prska. Voće treba prskati nakon rezidbe i neposredno pred početak vegetacije”, ispričao nam je Golubić.

Temperatura na kojoj se obavlja prskanje ne bi smjela biti niža od osam do deset stepeni Celzijusa. Vremenski uslovi u naredna 24 časa moraju biti adekvatni. Ne smije biti vjetra ili padavina. Trebalo bi biljku prskati detaljno i u velikim količinama. Cijela biljka mora biti dobro „okupana“, dakle cijelo stablo i sve grane.

“Pravilno se podrezuje pod kosinom i da sa spoljašnje strane ostane pupoljak”, dodao je Golubić.

Kako saznajemo, stabla se kreče da bi se usporila vegetacija i radi dezinfekcije protiv raznih vrsta insekata. Za ovaj postupak koristi se obični zagašeni industrijski kreč u prahu. Posle zimskog prskanja voća slijedi prolećno prskanje, koja je važna preventivna zaštita voća.