Jedan od simbola proslave Božića svakako jeste božićna česnica, koja nije samo ukusna pogača i dio trpeze, već ima i simbolično značenje.
Božićno jutro započinje se miješanjem tijesta za tradicionalnu česnicu. Vjeruje se da njeno ime potiče od staroslovenske riječi: ČEST (što znači: DIO), jer se pred ručak lomi na djelove.
U tijesto se stavlja novčić, koji bi, prema vjerovanju trebalo da donese sreću onome ko ga nađe u svom dijelu. Prema narodnom vjerovanju, novčić izvučen iz česnice ne smije da se zaboravi, baci, pokloni ili da se za njega nešto kupi, već se čuva do narednog Božića.
Mnogi, međutim, taj novčić iz božićne česnice nose u novčaniku kao amajliju, ali prema običajima, najbolje bi bilo da se on stavi pored ikone gdje će se čuvati do narednog Božića.
Pri lomljenju, svako od prisutnih otkida sebi dio hljeba, a jedan dio je “kućni”. Po predanju, svi članovi porodice moraju da pojedu svoj dio česnice kako bi u njihov dom ušli snaga i zdravlje.
Božićna pogača, koja se još zove i česnica, kada je pečena, iznosi se na sto gdje je već postavljen Božićni ručak i tada domaćin naglas pročita ”Oče naš”.
Kad se molitva završi pristupa se lomljenju pogače. Česnica se lomi na onoliko djelova koliko ima članova porodice i jedno parče za slučajnog gosta.
Kada se završi lomljenje česnice, ukućani jedni drugima čestitaju praznik i sjedaju za trpezu.