Radoje Žugić, guverner Centralne banke, kazao je da Centralna banka ima pesimističku, optimističku i centralnu projekciju rasta u Crnoj Gori. On je u emisiji “Živa istina” kazao kako bi se kriza izazvana koronavirusom mogla odraziti na ekonomiju u Crnoj Gori, prenosi Pobjeda.
“Ukoliko posljedice krize budu trajale 60 dana, to znači da je pad turizma od 90 procenata u istom procentu, na nekretnine 90 odsto i na saobraćaj još 60 odsto, mi ćemo imati malo pozitivnu stopu rasta”, rekao je Žugić.
Prema tom scenariju, zemlja ne ide u recesiju, dodao je Žugić ali i objasnio šta će se desiti ako kriza bude trajala duže.
“Ako kriza traje četiri mjeseca onda ulazimo u blagu zonu recesije. Ili ako kriza traje oko 3 mjeseca onda smo oko nule u rastu, u stagnaciji”, rekao je Žugić.
Pojašnjavajući mjeru obustave otplate kredita za građane i privredu, guverner je rekao da tri mjeseca niko neće plaćati glavnicu, kamatu i zateznu kamatu na bankarske kredite, ali da se svako mora prijaviti.
“Mora se izbjeći da klijenti odlaze u banku, pa će se prijave obavljati elektronskim putem”, rekao je Žugić, naglašavajući da će svi građani koji nijesu vješti sa internet tehnologijom moći da se prijave običnim telefonskim pozivom.
Guverner napominje da je Crna Gora, jedina u regionu, omogućila da se nakon tri mjeseca krediti građana i privrede reprogramiraju, odnosno, da se otplata nastavi uz povoljnije uslove.
Žugić to objašnjava razumijevanjem da će finansijska snaga bankarskih klijenata ipak biti smanjena i da će biti potrebno vrijeme da se oporave i vrate na pređašnji nivo.
Govoreći o stanju bankarskog sistema, guverner CBCG je rekao da se u prvom trenutku osjetila potreba određenog broja građana da povećaju količinu gotovine, što se dešava uvijek u kriznim situacijama.
“Poručujem da je crnogorski bankarski sektor likvidniji nego ikada što se mjeri sumom od preko milijardu eura”, rekao je Žugić, dodajući da su na raspolaganju i dodatni kanali likvidnosti.
“Pedeset miliona iz Bazela, više od 250 miliona za obavezne rezerve, kapital Centralne banke od 50 miliona i dnevne ponude međunarodnih finansijskih institucija – dakle, više stotina miliona eura”, rekao je Žugić.