Mališani u Crnoj Gori su u velikoj mjeri nezaštićeni i izloženi mogućim zloupotrebama, čemu doprinosi nedostatak normativnog uređenja ovakvih oblika organizovanja raznih aktivnosti u vezi sa djecom, kao i roditelji, koji olako povjeravaju djecu na čuvanje, animaciju i dnevni boravak raznim registrovanim i neregistrovanim fizičkim i pravnim licima, piše portal RTCG.
U izvještaju Uprave za ispekcijske poslove, koji je Vlada juče usvojila, piše da se takvim pristupom roditelja nimalo ne umanjuje odgovornost države da obezbijedi zaštitu djece i njihovih interesa. Zbog toga je Uprava kod Ministarstva prosvjete inicirala potrebu zakonskog uređivanja pitanja organizovanog rada sa djecom u Crnoj Gori.
Takođe, inspektori su u opširnom izvještaju objasnili da postoje zakonska ograničenja koja ih sprečavaju da djeluju kada je u pitanju rad nelicenciranih predškolskih vaspitno obrazovnih ustanova, kojih u Crnoj Gori ima 26.
“Kad su u pitanju razni oblici bavljenja djecom pod šifrom privredne djelatnosti kao što su igraonice, rođendaonice, čuvanje djece, razni vidovi animacije djece, divlji vrtići u i izvan vjerskih zajednica sa čim su se u konkretnom nadzoru susreli inspektori Uprave za inspekcijske poslove, uslovljavanje početka rada prethodno pribavljenim odobrenjem za obavljanje djelatnosti ne postoji, jer ne postoji poseban propis kojim je to predviđeno”, piše u izvještaju.
Upravo u nedostatku normativnog uređenja ovakvih oblika organizovanja raznih aktivnosti u vezi sa djecom, Uprava na čijem je čelu Božidar Vuksanović vidi razlog koji uslovljava pojavu nelicenciranih “vrtića”.
“Ako se navedenom doda da se sadržaj šifre djelatnosti, pod kojim se registruju privredna društva i NVO koje se bave djecom, sa jedne strane, i sadržaj onoga što faktički rade sa djecom, sa druge strane, u potpunosti ili najvećem dijelu ne poklapaju, postavlja se pitanje kako to kvalifikovati, kao i nedoumica ko je nadležan da u vezi sa tim izvrši inspekcijski nadzor.
Uz to, nepovredivost stana, predviđena kao ustavni postulat, umnogome umanjuje efikasnost utvrđivanja pojave nelegalnog rada sa najmlađima”, precizira se u dokumentu.
Inače, tokom prošle godine prosvjetna inspekcija je izvršila ukupno 481 inspekcijski pregled, u kojima su utvrđene 233 nepravilnosti.
Zbog toga su inspektori zabranili rad nastavnicima koji nijesu ispunjavali uslove u pogledu stepena i profila stručne spreme i to njih sedam.
Takođe su naredili da se otklone nepravilnosti u rasporedu nastavnika na predmete i razredna starješinstva u pet slučajeva, te poništavanje nepropisno položenog stručnog ispita i izdatog uvjerenja o položenom stručnom ispitu u četiri slučaja.
Zatim, po jednu naredbu o izboru u akademsko i naučno zvanje, da se izda ispisnica studentima i da se otklone nepravilnosti u obavljanju prijemnog ispita studenta. Podnijet je 61 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
U ukupnim aktivnostima Prosvjetne inspekcije, pored planiranog inspekcijskog nadzora, značajan dio se odnosio na postupanje po inicijativama, kojih je u prošloj godini bilo 353.
Najveći broj inicijativa iz oblasti prosvjete odnosio se na zapošljavanje nastavnika bez javnog konkursa, prijavu na izbor kandidata po konkursu, kao i na pritužbu na neregularno zasnivanje radnog odnosa po osnovu stručnosti.
Takođe, na dopunu do norme časova, sporazumno preuzimanje nastavnika, raspoređivanje časova, provjeru vjerodostojnosti diploma, odnosno javnih isprava, stručni ispit, komisijsku provjeru znanja učenika, te prigovor na ocjenu.