Na današnji dan 1767. rođen je srpski guslar Filip Višnjić, najistaknutiji srpski pjesnik u prvoj polovini 19. vijeka, “Homer srpske epske književnosti”.
Srbin rođen u BiH, slijep od osme godine, rano je počeo da uz gusle stvara prelijepe pjesme o borbama za oslobođenje od Turaka, krstareći balkanskim krajevima od Temišvara do Skadra, od Banjaluke do Smedereva. Priključio se 1809. Prvom srpskom ustanku i postao “pjesnik bune”. Poslije sloma ustanka 1813. prešao je u Srem i nastanio u selu Grk, u kojem je ostao do smrti 1835. U Sremu je 1815. upoznao Vuka Stefanovića Karadžića, koji je zapisao mnoge njegove pjesme, uključujući “Početak bune na dahije”, “Boj na Mišaru”, “Knez Ivo Knežević”, “Smrt Marka Kraljevića”.