Javna rasprava u Ustavnom sudu Crne Gore o ocjeni ustavnosti Zakona o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojima je predviđeno da majke sa troje i više djece imaju pravo na doživotnu naknadu završena je.
Sud će odluku donijeti kasnije a javnost će obavijestiti saopštenjem.
Sudija izvjestilac Budimir Šćepanović objasnio je da je u inicijativi za ocjenu ustavnosti navedeno da su odredbe diskriminatorske, prenosi Radio Berane.
Inicijativu su podnijeli Gospava Vujisić, Dragoljub Bukilić i Draginja Rakočević iz Kolašina, ocjenjujući da su pojedine odredbe Zakona u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore.
“Zakonskim odredbama nijesu diskriminisane pojedine kategorije žena, već i očevi”, kaže se u inicijativi.
Predlagač zakona Aleksandar Damjanović kaže da je rasprava iskorak. “Mislim da je do ovakvih rasprava trebalo da dodje i ranije”, rekao je on.
Napominje, međutim, “da je bespredmetno sada o ovome raspravljati kada je Vlada izvršila intervencije na odredbama koje su osporene. Kakva god odluka danas da bude ona je zakasnjela, zakon ne moze biti osporen, to ne moze imati pravne posljedice”, poručuje Damjanović i podvlači da, prema njegovom uvjerenju, zakon nije diskriminatoran.
“Nijesu ovo jedine naknade koje su definisane kao doživotne. Imate ih i za neke sportiste dok drugi sportisti to nemaju. Ne moze biti riječi o diskriminaciji”, kaže Damjanović.
Profesorka Vesna Simović Zvicer mu je na to odgovorila da su situacije neuporedive. “U sportu se mjere rezultati, to nije diskriminacija. Ovaj zakon je primjer kako ne treba donositi zakone. Treba svi da naučimo lekciju” poručila je ona.
Na sjednicu inace nijesu došli predstavnici grupe građana koja je podnijela inicijativu kao ni predstavnici crnogorske Skupštine, što je sudija Miodrag Iličković prokomentarisao kao “krajnje neobično”.
“Vi ste napravili neki mix”, kazao je Iličković obraćajući se Damjanoviću.
“Ako vam je namjera bila podizanje nataliteta, zašto se onda zakon odnosi retroaktivno na žene starije dobi a njih je značajan broj? Cilj je onda bio i da se te žene pomognu kao socijalno ugrožena kategorija”, dodaje Iličković.
Goran Kuševija iz Ministarstva rada i socijalnog staranja kaže da više od 22 hiljade majki imaju pravo na naknadu.
“Za naknade su tokom prošle godine otišla 54 miliona dok su sva druga socijalna davanja iznosila 63 miliona.” Dodaje da su dopune zakona uslovile i rast nezaposlenosti.
Ističe i da su neke žene sa sela rodile i po desetoro djece a da nemaju pravo na naknadu.
Milka Vraneš iz Fonda PIO navela je da, na primjer, preko sedam hiljada žena u Crnoj Gori ima manju penziju od 144 eura.
“Podaci ukazuju da su ove žene diskiminisane u odnosu na majke koje su ostvarile pravo na naknadu”, istakla je ona.
Vesna Simović Zvicer, profesorica Pravnog fakulteta koja je na raspravu pozvana da da stručno mišjenje, navodi da uslovljavanje ostvarivanja naknade godinama radnog staža dovodi u neravnopravan položaj one žene koje su rodile troje i više djece a nijesu bile na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.
“Prema mom mišljenju meni je paradoks da se u 21. vijeku ženi ograničava pravo da radi ako dobije troje i više djece” ocijenila je profesorica.
Damjanović je, s druge strane, odgovorio da “ovaj zakon nije povećao nezaposlenost, već je samo pokazao prave pokazatelje o zaposlenosti a ne fiktivne. Pokazao je pravo stanje.”