Jednostavan i brz pristup građana Crne Gore zdravstvenim ustanovama i uslugama zahtijeva razvoj digitalnih platformi koje će pacijentima taj proces olakšati, poručeno je sa sastanka predstavnika Ministarstva zdravlja, institucija zdravstvenog sistema i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Kako su saopštili iz Ministarstva zdravlja, na sastanku je konstatovano da će te platforme služiti i za prikupljanje podataka i analize koje mogu doprinijeti uspješnom liječenju i uticati na promjene u ponašanju samih pacijenata.

Iz tog Vladinog resora kazali su da, u saradnji sa UNDP-em, planiraju podršku institucionalnom okviru za razvoj i unapređenje telemedicine u Crnoj Gori, kroz projekat Jačanje sistema zdravstva u Crnoj Gori.

„Telemedicina predstavlja pružanje medicinske njege i zdravstvenih usluga pacijentima koji ne mogu da fizički posjete zdravstvene ustanove, bilo zbog geografske udaljenosti, ograničenja u pogledu mogućnosti kretanja, ili drugih prepreka“, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su rekli da je u takvim situacijama korišćenje informacionih i komunikacionih tehnologija od svih zdravstvenih radnika za razmjenu valjanih informacija od velike važnosti za prevenciju, dijagnostiku i liječenje pacijenata.

„Procjena kapaciteta za razvoj i korišćenje digitalne platforme za telemedicinu i platformu mZdravlje u Crnoj Gori jedan je od projektnih zadataka Ministarstva zdravlja i UNDP-a“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će procjena regulatornog i institucijalnog okvira, kao i analiza IT infrastrukture i potreba medicinskog osoblja, kao i pacijenata, ukazati na uslove i potencijal za razvoj telemedicine i mobilnog zdravlja.

„Preporuke tog istraživanja će dati smjernice za razvoj platforme koja bi trebalo da obuhvati širok spektar aplikacija i usluga koje se zasnivaju na upotrebi mobilne tehnologije za poboljšanje pružanja zdravstvene zaštite, pristup medicinskim informacijama i sveukupno upravljanje zdravljem“, dodaje se u saopštenju.

Iz Ministarstva su kazali da je posljednjih godina, a naročito u vrijeme pandemije COVID-19, servis mZdravlje privukao značajnu pažnju i interesovanje zbog potencijala koji mobilni uređaji imaju kada se govori o revoluciji zdravstvene industrije.

Generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja, Aleksandar Sekulić, istakao je da je važno uvođenje novih tehnologija u oblast medicine.

On je ukazao da je izgradnja ljudskih kapaciteta u telemedicini važna koliko i sama tehnologija, kao i da pažnju treba posvetiti i onima koji će procesima upravljati – stručnjacima koji će taj sistem koristiti.

Lider tima za upravljanje i odgovorne institucije u UNDP-u, Ivan Bošković, istakao je da je partnerstvo Ministarstva zdravlja i UNDP-a primjer kvalitetne saradnje u oblasti digitalizacije sistema zdravstvene zaštite, koji pokazuje značajne rezultate.

On je dodao da će digitalni trendovi, poput telemedicine i mobilnog zdravlja, skratiti vrijeme, smanjiti troškove i povećati efikasnost rada medicinskog osoblja, doprinoseći istovremeno rasterećenju sistema i lakšem praćenju zdravstvenog stanja populacije.

Projektni menadžer u UNDP-u Boris Rebić ukazao je da pažnju treba posvetiti i procjeni stanja digitalnih vještina medicinskog kadra, ali i samih pacijenata, kao i dati priliku kontinuiranog usavršavanja u toj oblasti, kako bi telemedicina zaživjela u praksi, a zdravstveni sistem dodatno približila pacijentu.

Načelnik Direkcije za digitalne inovacije i politike u Ministarstvu zdravlja, Marijan Marijanović, istakao je da naročito treba obratiti posebnu pažnju na potrebe, preferencije i okolnosti ugroženih ili teško dostupnih grupa, uključujući ljude sa niskom ili bez digitalne pismenosti.

„Kao i ljude sa ograničenom kontrolom ili pristupom digitalnim uređajima, ljude koji govore manjinskim jezicima, migrantsku populaciju u novim sredinama i osobe sa invaliditetom“, naveo je Marijanović.

Iz Ministarstva su kazali da će konkretni predlozi o kojima se diskutovalo postati dio projektnog zadatka, kao temelja telemedicine, odnosno nastavka digitalne transformacije zdravstvenog sistema i daljeg osmišljavanja intervencija koje su prvenstveno usmjerene na građane.

Izvor: MINA